Nakon farmacije, oči industrije pesticida u Indiji pružaju priliku od Covida

Velika prilika koju indijska industrija mora iskoristiti je proizvodnja aktivnih sastojaka koji bi u sljedećih nekoliko godina trebali izgubiti patentnu zaštitu.

Ružičasta glista zarazila je 83 posto uzgoja pamuka

Indija je u razdoblju 2018.-19. Izvezla kemikalije za zaštitu usjeva u vrijednosti od 22.090,18 kuna, a veliki dio u Brazil (4.314,74 kuna) i SAD (4.238,63 milijuna kuna). (Express Photo: Deepak Daware)

Iako je fokus bio na farmaceutskim proizvodima, pitanje kineske ovisnosti dolazi do izražaja, posebno nakon Covid-19, također u vezi s pesticidima. Uvoz indijskih kemikalija za zaštitu usjeva-uglavnom tehničkog materijala ili aktivnih sastojaka koji se koriste za izradu formulacija za krajnju uporabu-iznosio je 9 266,84 kuna u razdoblju 2018-19., Od čega većina dolazi iz Kine (4 904,28 milijuna kuna), SAD-a (1,050,69 kuna ) i Njemačkoj (614,53 kuna).





Baš kao i u farmaciji, vlada bi trebala poticati nazadnu integraciju naše industrije kako bi smanjila pretjerano oslanjanje na uvoz tehničkih proizvoda, osobito iz Kine, kaže Rajesh Aggarwal, direktor tvrtke Insecticides (India) Ltd.

Godišnja prodajna tvrtka u iznosu od 1.250 milijuna kuna-zajedno s UPL, Gharda Chemicals, PI Industries, Meghmani Organics, Indofil Industries, Coromandel International i NACL Industries (ranije Nagarjuna Agrichem)-jedna je od rijetkih velikih domaćih proizvođača pesticida tehničke kvalitete.

Možemo i trebali bismo učiniti više. Ovo je vrijeme da i država pomogne, ističe Aggarwal, čija tvrtka proizvodi proizvode tehničke kvalitete koji uključuju herbicide (bispiribac-natrij, pretilaklor i atrazin), insekticide (lambda -cihalotrin, bifentrin i tiametoksam) i fungicide (tiofanat metil).

Kliknite ovdje za više informacija

Značajno je da je Indija u razdoblju 2018.-19. Izvezla kemikalije za zaštitu usjeva u vrijednosti od 22.090,18 kuna, a veliki dio u Brazil (4.314,74 kuna) i SAD (4.238,63 kuna). Naš izvoz veći je od domaćeg tržišta, čija je veličina 19.000-20.000 kuna. Ulaganje u tehničke proizvodne kapacitete omogućit će nam da se projiciramo kao ozbiljniji igrači na globalnom tržištu. Možemo se pojaviti kao alternativni globalni dobavljač za Kinu i formulacijskih proizvoda i tehničkog materijala, dodaje Aggarwal.

Jedna velika prilika koju indijska industrija ima je poduzeti proizvodnju aktivnih sastojaka koji bi u sljedećih nekoliko godina trebali izgubiti patentnu zaštitu.

To uključuje klorantraniliprol i cijantraniliprol (oba uspješna insekticida DuPonta prodana su američkoj FMC korporaciji 2017., dok su se na tržištu prodavali pod markama 'Coragen' i 'Benavia', čiji su patenti istekli 2022. odnosno 2024. godine), flubendiamid (molekula insekata Bayera CropScience se prodavao pod markom 'Fame' i upravo je patentiran) i fluopiram (fungicid, također Bayerov i plasiran na tržište kao 'Luna', s istekom patenta 2024.).

Multinacionalne kompanije koje su razvile ove aktivne sastojke jednostavno ih sada uvoze. Vlada bi trebala ubrzati proces odobravanja registracije za njihovu proizvodnju od strane domaćih tvrtki nakon što postanu generičke kemikalije, navodi Aggarwal.

Potencijalnim proizvođačima dopušteno je preokrenuti vlasnička sredstva za zaštitu usjeva čak i tijekom razdoblja njihove patentne zaštite. Oni mogu dalje provoditi ispitivanja bioefikasnosti i ostataka (u tlu, vodi i biljkama pod različitim agroklimatskim uvjetima), osim toksikoloških studija o njihovoj predloženoj generičkoj verziji. Svi ti podaci, uključujući podatke o pakiranju/označavanju i roku trajanja, moraju se dostaviti Središnjem odboru za insekticide i Odboru za registraciju u Ministarstvu poljoprivrede Unije.

Danas je problem što čak i nakon što se podaci dostave, odobrenje registracije traje neprimjetno dugo. Zbog toga ne možemo lansirati nijedan proizvod koji nije patentiran i učiniti ga odmah dostupnim poljoprivrednicima po konkurentnijoj stopi. Budući da je proces registracije toliko spor, obeshrabruje domaću proizvodnju, a Indija na kraju postaje veliki uvoznik tehničkog materijala iz Kine. Najveći gubitnik je poljoprivrednik, tvrdi Aggarwal. Njegova tvrtka već gotovo dvije godine pokušava dobiti registraciju za proizvodnju tehničkog dinotefurana, generičkog insekticida koji je izvorno razvila Mitsui Chemicals.

Hoće li se taj tempo promijeniti, nakon novog koronavirusa, treba vidjeti.